Kao nastavak višegodišnje tradicije i ove je godine obilježen  Europski dan jezika u II. gimnaziji Osijek i to ne u jednom danu već tijekom tjedan dana. Kako je ovogodišnja zajednička tema glasila „Jezik kao osnova svih znanosti“ radionice su održane  ne samo na satima  svih jezika već na gotovo svim predmetima. Radilo se na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku, a obrađivale su se teme iz domena: Povijesti,  Geografije, Biologije, Kemije, Fizike, Matematike,  Psihologije, Filozofije, Glazbene i Likovne umjetnosti. Radilo se u timovima gdje su  zajedničku  temu obrađivali učenici  i njihovi profesori  prirodnih i društvenih grupa predmeta na  hrvatskom i  stranim jezicima.

                U provedbi ovog projekta sudjelovalo je 16 odjeljenja od 1. do 4. razreda i 26 profesora. Za hrvatski jezik: Kristina Bajus, Mirjana Bogdanović, Ivana Vučemilović, Šimunović, Valerija Karačić, Kristina Inhof;  za sve strane jezike: Miriam Goll, Aleksandra Pavličević, Tihana Pavičić, Mirna Kurtović, Mirela Šarić, Olja Liović, Anita Kopić, Vlasta Zdravčević Vrkić, Vedran Grizbaher, Vesna Poljak, Lada Čulin; za prirodnu grupu predmeta: Egidija Kardum, Domagoj Bradarić, Romina Tomas Grđan, Melita Vukelić Smolčić; za društvenu grupu predmeta:Tatjana Blagojević,  Inja Dorić, Tanja Karakaš, Zrinka Vukojević, Tamara Meščić i Doris Rukavina.

Matematika i Hrvatski jezik  gotovo nikada ne idu ruku pod ruku,  no u našoj školi su  Matematika i Hrvatski jezik  spojili (naizgled) nespojivo, što je ujedno bio i  naziv njihove radionice. Odabrali su nekoliko matematičkih pojmova ( aksiom, definicija, faktor, implikacija, interval, jednadžba, teorem, Vennov dijagram)  i  za svaki  pojam napisali definiciju, podrijetlo i primjer kojim dokazuju definiciju.

U kombinaciji Engleskoga i  i Latinskoga  jezika učenici su se natjecali u kvizu u znanju o engleskim riječima s latinskim porijeklom koje se koriste u različitim znanostima. Pitanja su obuhvaćala poznavanje skraćenica u engleskom jeziku porijeklom iz latinskog, množine imenica vezanih u znanosti koje su zadržale latinske nastavke za množinu, značenja riječi koje se koriste u medicini i drugim znanostima.

U kvizu na francuskom jeziku učenici su ponovili i utvrdili svoje znanje iz Fizike.

Na radionici „Predmetno nazivlje sad i nekada u hrvatskom školstvu“ učenici su u skupinama proučavali i bilježili predmete i predmetno nazivlje tijekom prošlosti hrvatskoga školstva; skupine su bili podijeljene na proučavanje prirodnih i humanističkih predmeta.  Zanimljivo je da je svaka  skupina osmislila novi predmet koji trenutno ne postoji u ovom obrazovnom sustavu, a oni vide i trebaju obrazložiti njegovu utemeljenost, a sve to treba biti vidljivo u nazivu predmeta. Učenici su osmislili predmete: Tehnološka sigurnost, Orijentacija, Kreativna inovacija i tehnološko poduzetništvo, Građanstvo, Uređenje unutarnjeg i vanjskog prostora, Opća kreativnost.

Suradnja Biologije i Engleskoga jezika rezultirala je radionicom  „ CHANGE YOUR INNER STORY, CHANGE YOUR LIFE“ . Na satu Engleskoga jezika, učenici su trebali evocirati neki neugodni doživljaj koji je ostavio trag u vidu unutarnjeg monologa. Naime, projekt se temelji na psihološkom pristupu u kojem nas naše unutarnje, demoralizirajuće priče nakon lošeg iskustva priječe   u postizanju uspjeha u određenom vidu života. Na kraju projekta, učenici su u kratkim crtama opisali promjenu raspoloženja i osjećaja između dvaju pisanja, odnosno dviju različitih interpretacija događaja.

Radionica Glazbene umjetnosti organizirana je u  suradnji s   profesorima Talijanskoga jezika. Učenici su pronašli oznake za dinamiku i tempo koje se inače koriste u nastavi Glazbene umjetnosti.  Potom su preveli oznake s talijanskog jezika na hrvatski.

Na satima Likovne umjetnosti  i Engleskog  i  Njemačkog  jezika  učenici su proučavali život i djelo Viktora Axmanna, hrvatskog arhitekta i osječkog sugrađanina. Potom su na engleskom i njemačkom jeziku intervjuirali V. Axmanna kojega je utjelovio jedan učenik. Također  su za potrebe digitalnog plakata prevodili kraće tekstove o Axmannovu životu i radu na engleski i njemački jezik.

Radionica u okviru Hrvatskoga  jezika  pod nazivom „Utjecaj bilingvalnih roditelja na govor male djece, kako se jezik uči bez formalnog obrazovanja“  završila je kvalitetnom raspravom   „Jesu li jezik i znanost duboko povezani ili mogu li jedno bez drugoga?“

Na satima Engleskoga, Njemačkog, Talijanskog  i Francuskog jezika prevodili su  se geografski termini vezani uz temu reljefa, klime, voda i sl. Termini su se  prevodili na četiri  jezika,  izrađivane su  tematske karte četiriju država i  posložene u zajednički dokument koristeći se digitalnim alatom Padlet

Engleski jezik i Psihologija   organizirale su dvije radionice na kojima su se učenici bavili prijevodom  psiholoških pojmova na engleski jezik i psihološkim pojmovima koje u engleskoj verziji koristimo u hrvatskom jeziku:hejtati, lajkati, respectati, cringe, personality.

Na satima Povijesti učenici su povezali strane jezike, koje uče ( engleski jezik, njemački jezik i talijanski jezik ) sa značajkama povijesne znanosti. Izradili su plakat pod nazivom Povijest u jeziku, jezik u povijesti na kojem su  trojezično prikazali pojmove i osobe zaslužne za  razvoj povijesne znanosti.

Na satima Filozofije i Engleskoga jezika učenici su u paru prvo  proučavali, a potom  objašnjavali podrijetlo naziva i značenje riječi: radikalizam, hedonizam, metafizika, afirmacija, panlogizam, apatija... Kao konačan proizvod  izradili su digitalne plakate koje su predstavili na satima Filozofije i Engleskoga jezika na hrvatskom i engleskom jeziku.

Tijekom  predavanja o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga jezika učenici su naglasili važnost Deklaracije koju su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim. Učenici su tijekom izlaganja naglasili i pročitali nazive 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova koje su iznijele svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru i stavile svoj potpis na Deklaraciji.

Da se nastava prirodne grupe predmeta može odvijati na stranim jezicima i  da je bilingvalna nastava moguća realnost, pokazala je suradnja stranih jezika i Biologije i Kemije. Kvizom Kolo sreće  provjerili  su znanje ekopojmova odgovarajući na pitanja vezana uz najveće zagađivače mora, zraka, tla, recikliranje materijala  Kao pravi primjer međupredmetnog povezivanja uslijedile su radionice  triju stranih jezika (engleski, njemački i talijanski) i  Biologije i Kemije. Raznim igrama na trima jezicima  (Kahoot, Memory, križaljka, nadopunjavanje teksta) učenici su se bavili  kemijskim elementima iz periodnog sustava, učili o životu i djelu Marie Curie,  izvodili najpoznatije formule i time pokazali da STEM područje može biti vrlo zabavno.

No nismo stali na tome. Napravili smo i dva  filma od pristiglih materijala s održanih radionica. Oba filma izradile su naše učenice: na engleskom jeziku  Nina Bilandžić i Laura Hana Jaić, učenice 4.e razreda i na njemačkom jeziku Lorena Leko, učenica 4.c razreda. Filmove možete vidjeti na ovim poveznicama:

https://drive.google.com/file/d/1uGfHtbH4uSrCiYJ42Ey0VeV7-wqzvkm1/view

https://drive.google.com/file/d/1uGfHtbH4uSrCiYJ42Ey0VeV7-wqzvkm1/view

Kao završnica uslijedilo je predstavljanje svih aktivnosti uključujući i oba filma na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike stranih jezika održanom 27. studenoga 2023. na online platformi ZOOM pod nazivom DSS – Europski dan jezika Od ranog učenja do višejezičnosti u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.