Na probnoj državnoj maturi, održanoj na proljeće ove godine, u generaciji učenika trećih razreda najbolje su znanje pokazali učenici III. gimnazije Split, pokazalo je istraživanje Jutarnjeg lista. Slijede ih učenici zagrebačke XV. gimanzije (popularnog MIOC-a).

Treća je II. gimnazija Zagreb, četvrti su učenici V. zagrebačke gimnazije, a peto mjesto po uspjehu zauzela je Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina.

Svih pet škola čiji su učenici pokazali zavidno znanje na probnoj maturi bilo je vrlo visoko plasirano i na rang-listi najuspješnijih škola, što ju je Jutarnji list objavio, a Osijek031.com prenio prije 15-ak dana. Ta je lista rađena na osnovi uspjeha koji su 2006., 2007. i 2008. učenici postigli na nacionalnim ispitima iz tri glavna predmeta koji će se bodovati na državnoj maturi - hrvatskog, stranog jezika i matematike - te uspjeha na državnim natjecanjima.

Oduševljeni ravnatelji

Kada je Nacionalno vijeće za vanjsko vrednovanje obrazovanja prošloga tjedna izvijestilo škole o uspjehu koji su njihovi učenici postigli na probnoj državnoj maturi, odlučili smo prikupiti i ovogodišnje podatke i napraviti rang-listu najuspješnijih škola na probnoj maturi.

Rang lista škola:
1. III. gimnazija Split
2. XV. gimnazija Zagreb
3. II. gimnazija Zagreb
4. V. gimnazija Zagreb
5. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin
6. XVI. gimnazija Zagreb
7. III. gimnazija Osijek
8. Gimnazija Čakovec
9. VII. gimnazija Zagreb
10. Gimnazija Lucijan Vranjanin
11. Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
12. II. gimnazija Osijek
13. IV. gimnazija Zagreb
14. Pazinski kolegij
15. Srednja škola Zlatar
16. Gimnazija Dubrovnik
17. Gimnazija Virovitica
18. Gimnazija Karlovac
19. Gimnazija A. G. Matoša Đakovo
20. IV. gimnazija Marko Marulić Split

Kao i prvi put, škole smo rangirali na temelju uspjeha iz hrvatskog, stranog jezika (bodovali smo samo engleski jezik) i matematike ostvarenog na višoj (zahtjevnijoj) razini.

Iako su razlike među najboljim školama vrlo male i mjere se u promilima, ovogodišnja lista najuspješnijih škola iznjedrila je ipak neke značajne promjene.

Gimnazija Čakovec, čiji su učenici prema rezultatima na nacionalnim ispitima bili najbolji u državi, pala je, primjerice, na osmo mjesto. V. gimanziju Zagreb, koja je bila druga, pretekle su i III. gimanzija Split, XV. gimanzija Zagreb, ali i II. (opća) gimanzija u Zagrebu. No, ono što posebno veseli jest to da su se na listi pojavile i neke nove škole, među kojima su čak dvije osječke gimnazije - III. gimnazija Osijek i II. gimnazija Osijek.

- Izuzetno smo zadovoljni ovogodišnjim rezultatima, a posebno nas veseli to što su ocjene koje su na probnoj maturi dobili naši učenici gotovo identične onima koje imaju u školi - rekla je ravnateljica III. gimanzije Osijek Snježana Barabaš-Seršić čiji su učenici po znanju bili sedmi u državi.

Oduševljenje nije mogao sakriti ni Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu, čija je škola najbolje plasirana opća gimnazija.

Iznad prosjeka

- Nacionalni ispiti i probna matura najbolji su pokazatelj uspješnosti neke škole. To je jedini mjerljivi podatak za koji se možete uloviti jer ispit pišu svi učenici pod istim uvjetima - rekao je Bagić.

Na probnoj državnoj maturi ispit iz hrvatskog jezika na višoj razini pisalo je 22.800 učenika, a ispit iz matematike i engleskog oko 15 tisuća učenika. Najbolji su iz matematike bili učenici XV. gimanzije u Zagrebu. Test iz engleskog najbolje su riješili učenici IV. gimnazije u Zagrebu, a iz hrvatskog su najbolji bili učenici II. gimanzije Osijek.

- To je za nas odličan uspjeh, a posebno nas veseli to što smo kao jezična gimanzija bili iznad prosjeka i u matematici - komentirala je Marija Šerić, ravnateljica II. gimnazije Osijek. Dodala je kako oni, za razliku od nekih drugih škola, ne upisuju samo superodlikaše pa je njihov ovogodišnji uspjeh najbolji dokaz da se kvalitetnim radom može mnogo postići.

Prosječna riješenost

Inače, na testu iz hrvatskog i engleskog jezika nitko od učenika nije znao odgovoriti na sva pitanja, a iz matematike je test 100 posto riješilo devet učenika. Gledajući generacijski, učenici su ipak najlošije znali matematiku: prosječna riješenost testa iz hrvatskog jezika iznosila je 60,67 posto, iz engleskog 68,43 posto, a iz matematike samo 26,45 posto.

Piše: Ivana Kalogjera Brkić / Jutarnji list