Državna matura – riječi su koje se postale strah i trepet za mnoge srednjoškolce! Već od 1. razreda profesori upozoravaju na važnost gradiva zbog državne mature. No, kakvo je ozračje među maturantima? Jesu li spremni i što zapravo žele nakon državne mature, istražili smo u II. gimnaziji Osijek.

Jezičari su odavno prijavili predmete za državnu maturu i većina je već prije upisa u srednju školu postavila si neke ciljeve. Rezultati provedene ankete među maturantima pokazuju kako najviše jezičara želi studirati jezike, a rezultat je to koji je uobičajen svake godine.

No, maturanti II. gimnazije Osijek nastavit će svoje obrazovanje u raznim gradovima diljem Hrvatske i u raznim područjima. Tako su osim engleskog i njemačkog, koji su najpopularniji odabir među jezicima, maturanti izrazili želju studirati talijanski, španjolski i ostale jezike. Jezičari pa na studij jezika! – ne svi, jer upravo u II. gimnaziji Osijek pružaju se i druge mogućnosti, pa će tako neki postati ekonomisti i pravnici, dok će pojedinci na kineziologiju u Zagreb. Istaknuli su neki maturanti kako će studirati poljoprivredu kako bi svojim znanjima pomogli teškom stanju u državi. Neki pak žele pomagati ljudima u svom životu na drugačiji način pa su odabrali medicinu, farmaciju, fizioterapiju, dok postoje i oni koji vjeruju kako je najbolji izbor studirati psihologiju jer će psihologa biti sve više i više potrebno. Postoje i pozitivci koji samo žele uveseljavati ostale, pa će na studij glume i lutkarstva.

Kada se postavi pitanje je li državna matura donijela poboljšanje ili ne, maturanti su podijeljenih mišljenja. Anna (svi ispitani učenici su četvrtih razreda II. gimnazije Osijek, op.a.) tvrdi kako državna matura ima pozitivne strane koje se očituju u tome da svi imaju podjednake mogućnosti i da je sada rijetkost da se netko upisuje na fakultet zbog rodbinskih ili nekih drugih veza. No, Anna ističe i negativne strane, koje su, kaže, mnogobrojne. Pa tako smatra nepotrebnim i suvišnim forsiranje gradiva 1. razreda, jer su za to potrebne pripreme kako bi se znanja obnovila, a tako na vremenu gube i profesori i učenici.

Ivan je, kao i većina ostalih jezičara, zadovoljan pripremama za državnu maturu koje se organiziraju u II. gimnaziji Osijek. Naime, kako bi se maturanti što bolje pripremili svaki mjesec odabiru se dva dana u tjednu kada je nastava skraćena. Tako maturanti nakon nastave ostaju na pripremama, a ostali učenici to skraćenje koriste za odlazak na izvannastavne aktivnosti i dopunsku nastavu.

Od obveznih predmeta, svi anketirani jezičari prijavili su višu razinu hrvatskog i stranog jezika (engleskog ili njemačkog), dok je 80% anketiranih prijavilo nižu razinu matematike. Objašnjavaju kako im matematika ide slabije još od osnovne škole, a kako se nerazumijevanje matematičkih zadataka nastavilo i u srednjoj školi. Brojni su jezičari među izbornim predmetima prijavili njemački jezik, no svatko je prijavio ono što mu je potrebno za njegov fakultet, pa će tako mnogi izaći na državnu maturu iz biologije, kemije, fizike, psihologije, politike i gospodarstva.

Na kraju jezičari se prisjećaju zbog čega su uopće izabrali II. gimnaziju Osijek i kako im je bilo. Mnogi su upisali Jezičnu zbog interesa prema jezicima, ali i zbog toga što im za bilo koji fakultet treba dobro predznanje koje su, tvrde, stekli u ovoj školi. Zadovoljni su profesorima, aktivnostima, uvijek prisutnom veselom radnom atmosferom. Brojna putovanja po Europi (Italija, Švicarska, Austrija, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Španjolska) otvorila su im nove mogućnosti, znanja, kulturu. Državne mature se ne boje, jer su spremni i iščekuju ju kako bi pokazali znanja koja su stekli u II. gimnaziji Osijek te se kroz život dokazivali i postali nositelji našeg društva.

Bilo kako bilo, pred maturantima je izazovno i stresno razdoblje gdje će se direktno odlučivati o njihovoj karijeri i budućnosti.

Tekst: Amra Hodžić/SiB.hr