II. gimnazija Osijek

Unatoč strahovima povezanim s najavom Eduskunte, Finskog parlamenta da se Finska priključuje NATO-u, tijekom našeg posjeta najopasnijom se činila utakmica između Švedske i Finske u hokeju. Finska je izgubila,a ni tu nije bilo pretjeranih izljeva emocija. Naši domaćini učinili su sve da izađu u susret našim brojnim pitanjima i zahtjevima. Zaključujem da se u Finskoj riječ „ne“ koristi tek kao posljednja opcija.

Mnogo je razlika između naših sustava, posebno u resursima kojima raspolažemo, no rekla bih da nismo ni potpuno suprotni u načinima kako organiziramo naš obrazovni sustav. Finski obrazovni sustav orijentiran je prema jednakim mogućnostima za sve učenike. Zbog toga naglašavaju važnost kvalitetnog, svima dostupnog javnog obrazovanja. Škole koje smo posjećivali, a kojima su osnivači općine, bile su takve - nove, velike škole koje uključuju puno djece različite dobi, s brojnim stručnim suradnicima kao podrškom nastavnom procesu, te otvorenim učionicama u kojima nastavnici rade u timovima. Jedna od škola primjerice namijenjena je za oko 1100 djece od vrtića do kraja srednje škole. U istu školu idu i učenici s posebnim obrazovnim potrebama, s tendencijom što više uključivanja u redovne razrede. U školama volontiraju umirovljeni nastavnici. Bogatstvo opreme u tim novim školama otvorenih prostora prvo je što dolazi do izražaja oku nastavnice iz Osijeka. Sve je pristupačno i slobodno za korištenje, a kreativni nered odaje dojam: „Nije nam bitno kako stvari izgledaju na površini, bitna je kvaliteta, dubina“. Tepisi i dobra zvučna izolacija daju mir i tišinu na koju nisam navikla. Primjetno je bilo odsustvo vreve našeg velikog odmora, ali razumijem smisao. Ne odgovara svima takva bučna okolina.

Škola radi u jednoj smjeni, a poslijepodnevne aktivnosti organiziraju djelatnici s mladima. Njihov je cilj omogućiti strukturirane aktivnosti i neformalno obrazovanje što većem broju učenika. Neki od njih organiziraju izvannastavne aktivnosti u školi, neki se uključuju u podršku nastavnicima u formalnom obrazovanju. Radnici s mladima predstavljaju stručnjake u neformalnom obrazovanju koje u Lahtiju zapošljava općina. Oni nadopunjuju podršku koju nastavnici u Finskoj imaju unutar škole: psihologe, savjetovatelje i edukacijske stručnjake. Zanimljiv je i njihov pristup međupredmetnim temama usmjerenim ka razvoju temeljnih kompetencija. One su pretvorene u jedan obavezan predmet koji učenici pohađaju u 5.razredu.

Naši domaćini naglašavaju važnost izvannastavnog rada s mladima u svrhu prevencije nepoželjnih oblika ponašanja i razvoja mlade osobe. Iako su i oni na početku ovakvog rada, vrlo jasno i glasno iskazuju dobrobiti takve suradnje škole i djelatnika iz neformalnog sektora. Već sam broj učenika koji se uključuje u grupe koje su organizirane u školi govori o važnosti takvog djelovanja. Osim učenika, u aktivnosti se uključuju i roditelji. Škola na taj način zaista postaje mjesto okupljanja za lokalnu zajednicu. Djelatnici s mladima, tzv. youth workers, prisutni su i u drugim obrazovnim sustavima, poput Estonije i Luksemburga, no njihov je doprinos u javnom obrazovanju, najveći upravo u Finskoj. Djelatnikom s mladima osoba postaje se nakon obrazovanja za takav rad, već sa 19 godina, nakon čega je moguć nastavak formalnog obrazovanja koji će oplemeniti rad takve osobe s mladima. Njihov doprinos radu škole uvjetovan je vizijom i dobrom komunikacijom s ostalim djelatnicima u školi.

Na kraju osposobljavanja, svjesna sam toga da se rad s mladima u našim školama u većini slučajeva oslanja na dobrovoljni angažman nastavnika i stručnih suradnika. S druge strane vidim da i uz brojne djelatnike s mladima u Lahtiju, nema dovoljno mjesta za sve ono što mladi žele. Odlično je kada je škola mjesto susreta s neformalnim oblicima obrazovanja, a takvi sadržaji trebaju biti dostupni mladima bez obzira na financijske mogućnosti njihovih obitelji. Iz tog je razloga ključna dobra suradnja škole s udrugama i klubovima u gradu, koje će raditi kontinuirano s učenicima.  Upravo je škola mjesto gdje se svi mladi okupljaju i stoga je najkraći put do njih. Također, smatram da se našim nastavnicima koji žele sudjelovati i organizirati izvannastavne aktivnosti u školi treba platiti taj dodatni rad i omogućiti edukaciju u različitim oblicima neformalnog rada. Sa mnom ostaje rečenica jednog od edukatora radnika s mladima: „You work with your personality“. A u stručnosti i brojnosti naših nastavnika imamo dovoljno širok krug koji može oplemeniti slobodno vrijeme mladih.